Masti


Mast stvara dvostruko više topline u organizmu nego što se stvara kod izgaranja bjelančevina. Za naše tijelo je važno da ono zadrži svoju toplinu do 37 supnjeva Celzijusa, a to je tijelu omogućeno primanjem masti, koja pomoću kisika izgara i razvija toplinu. Toplina se smanjuje otvaranjem i zatvaranjem pora na koži, ali i izlučivanjem znoja. Kad nam je hladno, osjećamo potrebu da se što više krećemo, zbog čega dublje dišemo, a time pospješujemo izgaranje i povisujemo toplinu.
Mast služi tijelu i kao građa, jer se u malim količinama nalazi u svim stanicama organizma, pa i ispod kože i to na mjestima gdje je potrebna zaobljenost. Prekomjerno slaganje masti na pojedinim organima nastaje zbog smetnji kod izmjene tvari u tijelu ili zbog bolesnog stanja.
Masti se sastoje od tri elementa: ugljika, vodika i kisika.
U molekuli masti ima više ugljikovih i vodikovih atoma, a manje kisikovih, pa se ovi prvi atomi lako spajaju s kisikom; zato mast rado izgara i izgaranjem daje obilno topline.
Masti su spojevi glicerina i masnih kiselina i to palmitinske, stearinske i oleinske kiseline. Jedna molekula glicerina spaja se sa po tri molekule masnih kiselina u mast.
Masti ima gotovo u svim namirnicama. Od životinja dobivamo slaninu, salo, loj i riblje ulje. Od proizvoda životinjskog porijekla koji sadže mast u većim količinama su mlijeko, vrhnje, maslac i masni sirevi, a od biljaka dobivamo ulje od ploda masline, od sjemena suncokreta, buće (bundeve) i lana. Masti ima i u orasima, maku i bademima itd.
U prehrani ćemo dati prednost biljnim mastima, jer su one lakše probavljiva, a i njihova proizvodnja je jeftinija.
Mastima su vrlo slični lipoidi, jer su oni spojevi masnih kiselina i alkohola. Lipoidi u kojima ima fosfora zovu se lecitini, a ostali holesterini. Holesterina ima u hrani biljnog i životinjskog porijekla, a i u stanicama i tekućini čevječjeg organizma. Dobije li organizam hranom u krv previše holesterina, dolazi do ovapnjenja žila, preugojenosti, šećerne bolesti, visokog tlaka, reumatizma i bolova od žučnih kamenaca. Takva oboljenja nastaju ako se uživa previše svinjske masti. Holesterina ima u žumancu jajeta, u jetrima, bubrezima, plućima, srcu i prsnoj žlijezdi, zatim u maslacu, mlijeku i svinjskom mesu.