1. Mrkva, repa, rotkvica i cikla sadrže šećer, mineralne tvari i vitamine. Ovo povrće korisno je za bolesnike i djecu.
2. Korabica, poriluk i šparoga imaju malu hranjivu vrijednost, jer sadrže minimalni postotak bjelančevina, ugljikohidrata i masti, a mnogo vode. Od njih se najviše cijeni šparoga zbog posebnog okusa i lake probavljivosti.
3. Krumpir sadrži veću količinu škroba, daje toplinu i snagu, pa može zadovoljiti potrebe organizma ako se poveže sa namirnicama koje mu povećavaju hranjivu vrijednost, a to su jaja i meso. U krumpiru ima vitamina B i C i nešto bjelančevina, pa ga treba tanko guliti, jer se oni nalaze pod ljuskom. Oguljeni krumpir ne smije dugo stajati u vodi, jer ona izvlači hranjive čestice. Zbog toga nije racionalno bacati vodu u kojoj se kuhao krumpir. U krumpiru ima mineralnih tvari bazičnog karaktera, koje vrlo dobro utječu na probavu, tj. ublažuju kiseline koje nastaju ko probave mesa, jaja i tjestenina.
4. Špinat, blitva, salata, kelj, zelje i kiselice obiluju mineralnim tvarima i vitaminima, pa su vrlo važno povrće u prehrani. Treba ih naglo prati pod tekućom vodom, a salatu nakon pranja staviti u cjedilo, pa kad je osušena začiniti. Ovo povrće, osim salate, treba kuhati u vrućoj slanoj vodi da ne izgubi vrijedne mineralne soli. U njemu se nalazi u većoj količini vitamin A, i to osobito u povrću intezivno zelene boje.
5. Zeleni grašak i mahune sadrže više hranjivih tvari, pa ih ubrajamo u vrijednu hranu. U zelenom grašku ima dosta vitamina, a u mahunama manje.
6. Rajčice , krastavci i tikvice sadrže mnogo vode, mineralnih tvari i vitamina. Najviše se cijene rajčice zbog bogastva vitamina, pa se u dnevnoj prehrani mnogo upotrebljavaju svježe i priređenee na različite načine.
7. Grah, suhi grašak, leća i bob imaju veliku hranjivu vrijednost jer sadrže mnogo bjelančevina. Osim toga, sadrže dosta šećera i čkroba, a manje celuloze i mineralnih tvari. Prva po hranjivoj vrijednosti je leća, pa onda grah, suhi grašak i bob, a imaju minimalnu količinu masti, pa ih treba začinjavati mašću da im se poveća hranjima vrijednost.
8. Žitarice prerađene u kašu ili samljevene jednostavnom meljavom u brašno imaju veliku hranjivu vrijednost. One sadrže ugljikohidrate, bjelančevine, mineralne tvari, i vitamine.
Složenom meljavom u bijelo brašno smanjuje se postotak bjelančevina i mineralnih tvari.
9. Voće je izvaredno zdrava hrana. Ono čisti krv i pospješuje probavu. Najvrednije voće u zdravstvenom i gospodarskom pogledu jesu trešnje, šljive, brusnice i borovnice zbog veće količine vitamina i mineralnih tvari. Voće sočnih plodova sadrži mnogo vode pa djeluje osvježavajuće. Osim toga ima u njemu šećera, kiseline, mineralnih tvari i vitamina. Najmanju hranjivu vrijednost imaju limun, naranče i ribiz, ali se cijene zbog vitamina, kiseline i obilne količine soka koji osvježava. Orasi, bademi, smokve, kesteni, banane i datulje imaju suhe plodove. Budući da sadrže punovrijedne bjelančevine, masti i ugljikohidrate, vrlo su hranjivo voće, ali teže probavljivo.
10. Gljive sadrže nešto bjelančevina, mineralnih tvari, vitamina gotovo ništa, ali mnogo aromatičnih tvari.
2. Korabica, poriluk i šparoga imaju malu hranjivu vrijednost, jer sadrže minimalni postotak bjelančevina, ugljikohidrata i masti, a mnogo vode. Od njih se najviše cijeni šparoga zbog posebnog okusa i lake probavljivosti.
3. Krumpir sadrži veću količinu škroba, daje toplinu i snagu, pa može zadovoljiti potrebe organizma ako se poveže sa namirnicama koje mu povećavaju hranjivu vrijednost, a to su jaja i meso. U krumpiru ima vitamina B i C i nešto bjelančevina, pa ga treba tanko guliti, jer se oni nalaze pod ljuskom. Oguljeni krumpir ne smije dugo stajati u vodi, jer ona izvlači hranjive čestice. Zbog toga nije racionalno bacati vodu u kojoj se kuhao krumpir. U krumpiru ima mineralnih tvari bazičnog karaktera, koje vrlo dobro utječu na probavu, tj. ublažuju kiseline koje nastaju ko probave mesa, jaja i tjestenina.
4. Špinat, blitva, salata, kelj, zelje i kiselice obiluju mineralnim tvarima i vitaminima, pa su vrlo važno povrće u prehrani. Treba ih naglo prati pod tekućom vodom, a salatu nakon pranja staviti u cjedilo, pa kad je osušena začiniti. Ovo povrće, osim salate, treba kuhati u vrućoj slanoj vodi da ne izgubi vrijedne mineralne soli. U njemu se nalazi u većoj količini vitamin A, i to osobito u povrću intezivno zelene boje.
5. Zeleni grašak i mahune sadrže više hranjivih tvari, pa ih ubrajamo u vrijednu hranu. U zelenom grašku ima dosta vitamina, a u mahunama manje.
6. Rajčice , krastavci i tikvice sadrže mnogo vode, mineralnih tvari i vitamina. Najviše se cijene rajčice zbog bogastva vitamina, pa se u dnevnoj prehrani mnogo upotrebljavaju svježe i priređenee na različite načine.
7. Grah, suhi grašak, leća i bob imaju veliku hranjivu vrijednost jer sadrže mnogo bjelančevina. Osim toga, sadrže dosta šećera i čkroba, a manje celuloze i mineralnih tvari. Prva po hranjivoj vrijednosti je leća, pa onda grah, suhi grašak i bob, a imaju minimalnu količinu masti, pa ih treba začinjavati mašću da im se poveća hranjima vrijednost.
8. Žitarice prerađene u kašu ili samljevene jednostavnom meljavom u brašno imaju veliku hranjivu vrijednost. One sadrže ugljikohidrate, bjelančevine, mineralne tvari, i vitamine.
Složenom meljavom u bijelo brašno smanjuje se postotak bjelančevina i mineralnih tvari.
9. Voće je izvaredno zdrava hrana. Ono čisti krv i pospješuje probavu. Najvrednije voće u zdravstvenom i gospodarskom pogledu jesu trešnje, šljive, brusnice i borovnice zbog veće količine vitamina i mineralnih tvari. Voće sočnih plodova sadrži mnogo vode pa djeluje osvježavajuće. Osim toga ima u njemu šećera, kiseline, mineralnih tvari i vitamina. Najmanju hranjivu vrijednost imaju limun, naranče i ribiz, ali se cijene zbog vitamina, kiseline i obilne količine soka koji osvježava. Orasi, bademi, smokve, kesteni, banane i datulje imaju suhe plodove. Budući da sadrže punovrijedne bjelančevine, masti i ugljikohidrate, vrlo su hranjivo voće, ali teže probavljivo.
10. Gljive sadrže nešto bjelančevina, mineralnih tvari, vitamina gotovo ništa, ali mnogo aromatičnih tvari.